učitava se...

MUDROST i/ili LUDOST

GOMILE
napravio nicky case, preveo Hrvoje Šimić • engleski original
učitavam... idemo!


Isaac Newton je mislio kako je jako pametan.
Nakon što je izumio diferencijalni račun i otkrio
zakon gravitacije, ne bi mu trebao biti neki problem
snaći se s investicijama na burzi? Da skratim priču, Isaac je
izgubio 4 600 000 u današnjim dolarima u velikom spekulacijskom
balonu koji je završio krahom Južnomorske kompanije 1720. godine.

Gospon Newton je naknadno izjavio:
“Mogu izračunati kretanja nebeskih tijela, ali ne i ludost ljudi.” ah, baš mi ga je žao
To, naravno, nije bio jedini trenutak
kad je tržišta, institucije ili cijele države
preuzela ludost gomile.
Pa opet, čim izgubimo povjerenje u čovječanstvo,
vidimo građane kako se koordiniraju da spase jedni druge
za vrijeme nepogoda, kad zajednice rješavaju probleme,
kad se ljudi bore za bolji svijet: mudrost gomile!
No zašto neke gomile podlegnu ludosti, a druge mudrosti?
Nijedna teorija ne može objasniti sve, ali mislim kako
novo polje istraživanja, znanost mreža, može pomoći!
U njenoj srži je ova ideja: kako bi razumijeli gomile,
trebamo gledati ne na pojedince, nego na... ...njihove veze.
Nacrtajmo mrežu! Svaka veza predstavlja prijateljstvo dvoje ljudi: nacrtaj vezu prekriži     da odvojiš kad ti bude dosta crtanja i igranja, klikni gumb da nastavimo
Društvene veze su puno više od lijepih sličica. Ljudi promatraju svoje veze kako bi shvatili svijet. Na primjer, ljudi gledaju svoje prijatelje kako bi otkrili koliki udio njihovih prijatelja se, recimo, opija. Nacrtaj i izbriši veze, pa vidi što će se dogoditi!
kul, skužio sam Međutim, naše mreže nas mogu prevariti. Kao što se Zemlja čini ravna kad stojimo na njoj, ljudi mogu steći krivu percepciju o društvu gledajući ga iznutra.
dodatne bilješke! ↑
↓ poveznice i reference

Na primjer, studija iz 1991. pokazala je kako "su gotovo svi studenti rekli kako njihovi prijatelji piju više od njih." No to se čini nemoguće! Kako to može biti? Upravo ćete otkriti sami, crtajući mrežu. Vrijeme je da... PREVARITE SVE
ZAGONETKA!
Prevarite sve da misle kako se većina njihovih prijatelja (bar 50%) opija (iako su u manjini 2 naprema 1!)
PREVARENI: od 9 ljudi Čestitam! Izmanipulirao si grupu studenata da misli kako je nevjerojatno nezdravo ponašanje uobičajeno! Bravo! ...uuh... hvala? Upravo ste stvorili Iluziju većine, koja objašnjava zašto ljudi misle da su njihovi politički stavovi konsenzus, ili zašto name se ekstremizam čini učestalijim nego što stvarno jest. Ludost. No ljudi se ne ograničavaju na promatranje drugih, oni ih aktivno kopiraju. Pogledajmo ono što mrežni znanstvenici zovu: “Zarazama!”
Ostavimo začas pojam "praga" sa strane. Ispod imamo osobu s nekom informacijom. Nekom dezinformacijom. "Fake news", što bi se reklo. Svaki dan, ta osoba širi glasinu, poput virusa, svojim prijateljima. A oni to šire dalje svojim prijateljima. I tako dalje.
Klikni
(p.s: ne možeš crtati dok se simulacija vrti)
Pazi: Usprkos negativnom imenu, "zaraza" može biti i dobra i loša (ili neutralna ili dvosmislena). Postoje jaki statistički dokazi kako su pušenje, zdravlje, sreća, glasanje i razine suradnje "zarazni" -- pa čak i neki dokazi da su samoubojstva i masovne pucnjave također. to je depresivno
Stvarno je. Enivejs, ZAGONETKA!
Nacrtaj mrežu & pokreni simulaciju, tako da se svi "zaraze".
(novo pravilo: ne možeš rezati debele veze)
fan-tastično
Ovo širenje ludila se zove "informacijska kaskada". Newton je nasjeo na takvu kaskadu u 1720. Svjetske financijske institucije su nasjele na sličnu kaskadu 2008.

Međutim, ova simulacija je u krivu. Većina ideja se ne širi poput virusa. Za puno uvjerenja i ponašanja, trebate biti "izloženi" zarazi više puta da bi se zarazili. Tako da su znanstvenici smislili novi, bolji način kako se ideje i ponašanja šire, i zovu ga... Složena zaraza!”
Vratimo se na primjer s "pragovima" i "opijanjem" ! Kad smo ovo igrali prvi put, ljudi nisu promijenili svoje ponašanje.

Sad simulirajmo što će se dogoditi ako ljudi počnu piti kad se bar 50% njihovih prijatelja opija. Prije nego što pokrenete simulaciju, razmislite što bi se trebalo dogoditi.

Sad pokrenite simulaciju da vidite što će se stvarno dogoditi!
Za razliku od ranije zaraze "lažnim vijestima" , ova zaraza se ne širi na sve! Prvih par ljudi se zarazi zato što imaju samo dva prijatelja, od kojih se jedan opija. S druge strane, osoba na kraju lanca se nije "zarazila" jer ima tri prijatelja, pa opijanje jednog ne prelazi njihov prag od 50%.
Relativni postotak "zaraženih" prijatelja je ono što je bitno. U tome je razlika između teorije složene zaraze, i naše jednostavne širi-se-kao-virus teorije jednostavne zaraze. (mogli bi reći kako je kod jednostavnih zaraza prag pozitivan ali beskonačno malen)
No, zaraze nisu nužno loše — zato nemojmo više o kolektivnim ludostima, što ćemo s ...kolektivnom mudrosti?
Ovdje imamo čovjeka koji volontira da... ne znam, spašava ljude, ili podučava siromašnu djecu, ili nešto tako fora. Poanta je da je to "dobra" društvena zaraza. Ovaj put ćemo reći da je prag samo 25% — ljudi su spremni volontirati, ali samo ako 25% ili više njihovih prijatelja radi isto. Hej, dobra volja treba malo društvenog poticaja.

← Zarazi sve dobrim vibracijama!
PAZI: Volontiranje je samo jedan od mnogih složenih zaraza. Ostale uključuju: odaziv birača, životne navike, izazivanje osobnih uvjerenja, odvajanje vremena da duboko shvatite neki problem — bilo što koja treba više od jedne "izloženosti". Složene zaraze nisu nužno mudre, ali za stjecanje mudrosti je potrebna složena zaraza.
(Što je onda jednostavna zaraza iz stvarnog života? Obično nevažne informacije, poput "oposum ima 13 bradavica") E sad, da bi stvarno pokazali moć i čudnovatost složenih zaraza, vratimo se... ...na raniju zagonetku
Sjećaš se ovog? Sad, koristeći složenu zarazu , bit će malo teže...
Pokušaj "zaraziti" sve!
(slobodno klikni gore i isprobaj koliko god rješenja želiš) TO SE TRAŽI
Može ti se učiniti kako samo trebaš dodavati veze da bi proširio zarazu, bila ona "složena" ili "jednostavna", dobra ili loša, mudra ili luda. No je li stvarno tako? Pogledajmo još jednom... ...raniju zagonetku
Ako klikneš gumb ispod, složena zaraza će se samo raširiti. Ništa iznenađujuće. Ali sad ćemo pokušati nešto obrnuto od svega što smo dosad pokušavali: nacrtati mrežu da spriječimo zarazu da se svugdje raširi!
Vidiš? Iako više veza uvijek pomaže širenju jednostavnih ideja, više veza može naštetiti širenju složenih ideja! (dođe ti da se upitaš što je s Internetom, ha?) I ovo nije samo teoretski problem. Ovo može biti pitanje života... ...i smrti.
Ljudi u NASA-i su bili jako pametni. Upotrijebili su Newtonove teorije da nas dovedu na Mjesec. No, 1986. godine unatoč upozorenjima inženjera lansirali su Challenger koji je eksplodirao i ubio 7 ljudi. Neposredni uzrok nesreće: to jutro je bilo prehladno.
Nešto manje neposredni uzrok: menadžeri su ignorirali upozorenja inženjera. Zašto? Zbog groupthinka. Kad je grupa preblisko povezana, (kao što to zna biti na vrhovima institucija) postaju otporni na složene ideje koje prkose njihovim uvjerenjima ili egu.
Tako institucije mogu podleći ludosti gomile. No kako ih možemo "dizajnirati" za mudrost gomile? U dvije riječi: povezivanje i premošćivanje
← Premalo veza, i ideja se ne može proširiti.
Previše veza, i dobiješ groupthink.
Nacrtaj grupu koja pogađa točan omjer: da bude točno onoliko povezana koliko je potrebno da se proširi složena ideja!
Jednostavno! Broj veza unutar grupe naziva se društveni kapital povezivanja. Ali što ćemo s vezama... ...između grupa? Kao što ste već mogli pretpostaviti, broj veza između grupa se zove društveni kapital premošćivanja. On je važan, jer pomaže grupama da izađu iz svojih zatvorenih jeko-komora.
Napravi most i "zarazi" sve složenom mudrosti:
Poput povezivanja, postoji i optimalna točka za premošćivanje. (dodatni izazov: pokušajte nacrtati most tako debeo da složena zaraza ne može preći preko!) Sada kada znamo kako treba "dizajnirati" veze unutar i između grupa, napravimo... ...istodobno oboje! POSLJEDNJA ZAGONETKA!
Nacrtaj veze unutar i između grupa kako bi raširio mudrost na sve:
Čestitam, upravo si nacrtao vrlo posebnu vrstu mreže! Mreže koje imaju pravi miks povezivanja i premošćivanja su vrlo važne, i zovu se... “Mreže malih svjetova”
"Jedinstvo bez ujednačenosti", "Različitosti bez podijela", "E Pluribus Unum: od mnoštva, jedno".
Kako god to izrazili, ljudi su kroz vrijeme i kulture često dolazili do istog mudrog zaključka: zdravo društvo treba naći mjeru povezanosti unutar grupa i mostova između njih. To jest:
Ne ovo...
(jer se ideje ne mogu širiti)
niti ovo...
(jer ćete dobiti groupthink)
...nego OVO: Mrežni znanstvenici sad imaju matematičku definiciju ove drevne mudrosti: mali svijet. Ova optimalna mješavina povezivanja i premošćivanja opisuje kako naši povezani neuroni, potiču kolektivnu kreativnost i rješavanje problema, čak su jednom pomognli američkom predsjedniku Johnu F. Kennedyu da (za dlaku) izbjegne nuklearni rat! Dakle, mali svijetovi su velika stvar. ok, ajmo ovo zaključiti...
(pst... želiš znati tajnu?) Zaraza: jednostavna složena Boja zaraze: Odaberite alat... Crtanje mreže Nova osoba Nova "zaražena" osoba Premjesti Izbriši IZBRIŠI SVE (...ili koristite prečace!) [1]: Nova osoba   [2]: Nova "zaražena"
[Space]: Premjesti [⌫BkSp]: Izbriši
ZAKLJUČAK: radi se o...
Zarazama i vezama
Zaraze: Kao što neuroni prenose signale u mozgu, ljudi prenose uvjerenja i ponašanja u društvu. Ne samo da utječemo na naše prijatelje, utječemo i na prijatelje naših prijatelja, pa čak i na prijatelje njihovih prijatelja! ("Budi promjena koju želiš vidjeti na svijetu") Ali, kao i kod neurona, nisu samo signali važni, već i ...
Veze: Premalo veza i složene ideje se ne mogu širiti. Previše veza i složene ideje guši groupthink. Trik je izgraditi mrežu malih svjetova, optimalnu mješavinu povezivanja i premošćivanja: e pluribus unum.
(želite li napraviti svoje simulacije? probajte Sandbox mod, klikom na gumb ★ ispod!)
Dakle, što je s našim pitanjem s početka? Zašto se neke gomile okrenu...
...mudrosti, a druge ludosti?
Od Newtona, preko NASA-e,
do mrežne znanosti, pokrili smo puno
toga danas. Ukratko, ludilo gomile nije nužno
uzrokovano ponašanjem pojedinaca, nego je posljedica
odnosa među pojedincima u njihovim društvenim mrežama.
No to ne znači da ne postoji osobna odgovornost,
jer smo mi oni koji pletu tu istu mrežu. Stoga budi skeptičan
oko ideja koje ti laskaju, potrudi se razumijeti
složene ideje. Poboljšaj svoje veze s onima koji su ti slični,
ali i izgradi mostove preko kulturnih i političkih ponora.
Zajedno možemo isplesti mudru mrežu.
Naravno, to je teže nego crtati po ekranu... ...ali svejedno se isplati.
"Veliki trijumfi i tragedije povijesti dogodili su se ne zato što su ljudi u svojoj biti dobri ili u svojoj biti loši, nego zato što su ljudi u svojoj biti ljudi.”
~ Neil Gaiman & Terry Pratchett
stvorio
NICKY CASE
igraj moje druge igre · prati me na tweeteru

puno ljubavi i zahvale
ZA MOJE PATREON SUPORTERE
pomozi mi da napravim više ovakvih stvari! <3
vidi moje suportere · vidi moje probne igrače

♫ glazba: "Friends 2018" and "Friends 2068" by Komiku
</> Gomile su potpuno open source

BRAVO pokreni simulaciju resetiraj Prijevodi: What the, no fan-made translations exist yet?! (dodaj svoju!) (original na engleskom)

Brzi odgovor na knjigu The Wisdom of Crowds Jamesa Surowieckija

Najprije, ne pljucam na ovu knjigu. To je dobra knjiga, a Surowiecki se pokušava suočiti s istim pitanjem koje sam ja: “zašto se neke gomile okreću ludosti, a druge mudrosti?”

Surowieckijev odgovor: gomila donosi dobre odluke kada svatko razmišlja neovisno. On daje priču seoskog sajma, na kojem su posjetitelji pogađali težinu vola. Iznenađujuće, prosjek svih njihovih procjena bio je bolji nego ijedna pojedinačna procjena. Ali jedna stvar je ključna: ljudi moraju pogađati neovisno o drugima. Inače će biti pod utjecajem ranijih pogrešnih pogađanja, i prosječni odgovor će odlutati na krivu stranu.

Ali... ne mislim da je "budimo neovisni što je više moguće" odgovor. Čak i geniji, koje pogrešno nazivamo najneovisnim misliocima, duboko su pod utjecajem drugih. Kao što je Isaac Newton rekao: “Ako sam vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima divova.”

Dakle, koja je ideja ispravna? Proizlazi li mudrost iz razmišljanja svojom glavom ili razmišljanja zajedno s drugima? Odgovor je: "da".

Tako ću pokušati objasniti u ovom istraživom eseju: kako doći do prave ravnoteže između neovisnosti i međuovisnosti — to jest, kako dobiti mudru gomilu.

Koje druge vrste veza postoje?

Zbog jednostavnosti, moje simulacije pretvaraju da se ljudi mogu povezati samo kroz prijateljstva, i da su sva prijateljstva jednaka. No, mrežni znanstvenici razmatraju i druge načine na koje možemo biti povezani, kao što su:

Usmjerene veze. Alice je šefica Bobu, ali Bob nije šef Alice. Carol je roditelj Daveu, ali Dave nije roditelj od Carol. "Šef" i "roditelj" su usmjerene veze: odnos je jednosmjeran. Nasuprot tome, "prijateljstvo" je dvosmjerna veza: odnos ide u oba smjera. (nadam se)

Ponderirane veze. Elinor i Frankie su samo poznanici. George i Harry su najbolji prijatelji. Iako u oba slučaja postoji veza "prijateljstva", druga veza je jača. Kažemo kako te dvije veze imaju različite "težine".

Zapamtite: sve ove simulacije su pogrešne. Na isti način na koji je svaka karta "pogrešna". Vidite li kartu slijeva? Prave zgrade nisu sivi pravokutnici! U stvarnosti, slova ne lebde iznad grada! Karte nisu korisne unatoč tome što pojednostavljuju, nego baš zato što pojednostavljuju. Isto vrijedi i za simulacije, ili bilo koju znanstvenu teoriju. Naravno da su "krive" — to ih i čini korisnima.

Koje druge vrste zaraza postoje?

Postoji mnogo načina na koje mrežni znanstvenici mogu simulirati "zaraze"! Odabrao sam najjednostavniji, u obrazovne svrhe. Ali evo drugih načina na koje možete to učiniti:

Zaraze sa slučajnošću. Biti "izložen" zarazi ne jamči da ćete biti zaraženi, samo to čini vjerojatnijim.

Ljudi imaju različite pragove zaraze. Moje simulacije pretvaraju se da svatko ima isti prag za piće (50%) ili volontiranje (25%) ili dezinformacije (0%). Naravno, to nije istina u stvarnom životu, i to bi simulacija mogla odražavati.

Ekologija zaraze. Što ako postoji više zaraza, s različitim pragovima? Na primjer, jednostavna zaraza ludosti i složena zaraza mudrosti. Ako je netko zaražen ludošću, može li se još uvijek zaraziti mudrošću? Ili obrnuto? Može li netko biti zaražen s oboje?

Zaraze koje se mijenjaju i razvijaju. Ideje ne prolaze savršeno od osobe do osobe na način na koji to rade virusi. Poput igranja Telefona, poruka se mutira sa svakim prenošenjem — i ponekad će mutant biti zarazniji od izvornog oblika! Dakle, ideje "evoluiraju" kako bi bile privlačnije, umnožive, zarazne.

Želim saznati više! Što još mogu čitati i/ili igrati?

Ovo istraživačko objašnjenje bilo je samo odskočna daska za vašu znatiželju, tako da možete zaroniti dublje u ogromnu bazu znanja! Evo još par stvari na webu i društvenim medijima:

Book: Connected by Nicholas Christakis and James Fowler (2009). Pristupačan pregled kako naše mreže utječu na naše živote, za dobro ili loše. Evo izvatka: Preface & Chapter 1

Interaktivna priča: Evolucija povjerenja, autor Nicky Case (2017). Igra o teoriji igara, o izgradnji suradnje ... ili o uništenju.

Interactive: Parable of the Polygons, autori: Vi Hart i Nicky Case (2014). Priča o tome kako obični odabiri mogu stvoriti štetan svijet.

Ili, ako želite vidjeti cijelu galeriju interaktivnih edu-stvari, posjetite Explorable Explanations, središte za učenje kroz igru!

“virtually all [college] students reported that their friends drank more than they did.”

“Biases in the perception of drinking norms among college students”, Baer et al (1991)

“Iluzija većine”

“The Majority Illusion in Social Networks” Lerman et al (2016).
Vezano: The Friendship Paradox.

“strong statistical evidence that smoking, health, happiness, voting patterns, and cooperation levels are all contagious”

Iz prekrasno napisane i pristupačne knjige Nicholasa Christakisa i Jamesa Fowlera Connected (2009).

“ima ponešto dokaza da su samoubojstva također [zarazna]”

“Suicide Contagion and the Reporting of Suicide: Recommendations from a National Workshop”, O'Carroll et al (1994), koje podržava Centers for Disease Control & Prevention (CDC).

“some evidence that mass shootings are [contagious], too”

“Contagion in Mass Killings and School Shootings”, Towers et al (2015).

Also see: the Don't Name Them campaign, which urges that news outlets DO NOT air mass murderers' names, manifestos, and social media feeds. This spreads the contagion. Instead, news outlets should focus on the victims, first responders, civilian heroes, and the grieving, healing community.

“The world's financial institutions fell for such a cascade in 2008.”

“Lemmings of Wall Street” by Cass Sunstein, is a quick, non-technical read. Published in Oct 2008, right in the wake of the crash.

“the complex contagion theory.”

“Threshold Models of Collective Behavior” by Granovetter (1978) was the first time, as far as I know, anyone described a "complex contagion" model. (although he didn't use that specific name)

“Complex Contagions and the Weakness of Long Ties” by Centola & Macy (2007) coined the phrase "complex contagion", and showed the important differences between that and "simple contagion".

“Evidence for complex contagion models of social contagion from observational data” by Sprague & House (2017) empirically showed that complex contagions do, in fact, exist. (at least, in the social media data they looked at)

Finally, “Universal behavior in a generalized model of contagion” by Dodds & Watts (2004) proposes a model that unifies all kinds of contagions: simple and complex, biological and social!

“the possum has 13 nipples”

arranged in a ring of 12 nipples, plus one in the middle

“groupthink”

This Orwell-inspired phrase was coined by Irving L. Janis in 1971. In his original article, Janis investigates cases of groupthink, lists its causes, and — thankfully — some possible remedies.

“bonding and bridging social capital”

These two types of social capital — "bonding" and "bridging" — were named by Robert Putnam in his insightful 2000 book, Bowling Alone. His discovery: across almost all empirical measures of social connectiveness, Americans are more alone than ever. Golly.

“bridging social capital has a sweet spot”

“The Strength of Weak Ties” by Granovetter (1973) showed that connections across groups helps spread simple contagions (like information), but “Complex Contagions and the Weakness of Long Ties” by Centola & Macy (2007) showed that connections across groups may not help complex contagions, and it fact, can hurt their spread!

“the small world network”

The idea of the "small world" was popularized by Travers & Milgram's 1969 experiment, which showed that, on average, any two random people in the United States were just six friendships apart — "six degrees of separation"!

The small-world network got more mathematical meat on its bones with “Collective dynamics of small-world networks” by Watts & Strogatz (1998), which proposed an algorithm for creating networks with both low average path length (low degree of separation) and high clustering (friends have lots of mutual friends) — that is, a network that hits the sweet spot!

You can also play with the visual, interactive adaptation of that paper by Bret Victor (2011).

“[small world networks] describe how our neurons are connected”

“Small-world brain networks” by Bassett & Bullmore (2006).

“[small world networks] give rise to collective creativity”

“Collaboration and Creativity: The Small World Problem” by Uzzi & Spiro (2005). This paper analyzed the social network of the Broadway scene over time, and discovered that, yup, the network's most creative when it's a "small world" network!

“[small world networks] give rise to collective problem-solving”

See “Social Physics” by MIT Professor Alex "Sandy" Pentland (2014) for a data-based approach to collective intelligence.

“[small world networks] helped John F. Kennedy (barely) avoid nuclear war!”

Besides the NASA Challenger explosion, the most notorious example of groupthink was the Bay of Pigs fiasco. In 1961, US President John F. Kennedy and his team of advisors thought — for some reason — it would be a good idea to secretly invade Cuba and overthrow Fidel Castro. They failed. Actually, worse than failed: it led to the Cuban Missile Crisis of 1962, the closest the world had ever been to full-scale nuclear war.

Yup, JFK really screwed up on that one.

But, having learnt some hard lessons from the Bay of Pigs fiasco, JFK re-organized his team to avoid groupthink. Among many things, he: 1) actively encouraged people to voice criticism, thus lowering the "contagion threshold" for alternate ideas. And 2) he broke his team up into sub-groups before reconvening, which gave their group a "small world network"-like design! Together, this arrangement allowed for a healthy diversity of opinion, but without being too fractured — a wisdom of crowds.

And so, with the same individuals who decided the Bay of Pigs, but re-arranged collectively to decide on the Cuban Missile Crisis... JFK's team was able to reach a peaceful agreement with Soviet leader Nikita Khrushchev. The Soviets would remove their missiles from Cuba, and in return, the US would promise not to invade Cuba again. (and also agreed, in secret, to remove the US missiles from Turkey)

And that's the story of how all of humanity almost died. But a small world network saved the day! Sort of.

You can read more about this on Harvard Business Review, or from the original article on groupthink.

“we influence [...] our friends' friends' friends!”

Opet, iz prekrasne knjige Nicholasa Christakisa i Jamesa Fowlera Connected (2009).

“be skeptical of ideas that flatter you”

da, uključujući ideje u ovom explorable eseju.

★ Sandbox Mode ★

Prečaci (1, 2, razmak, unazad) rade u svim zagonetkama, a ne samo Sandbox modu! Ozbiljno, možete se vratiti na drugo poglavlje i urediti simulaciju tamo. Tako sam ja stvorio sve ove zagonetke.